Dodaj u omiljeni sadržaj
Biti svoj, živjeti svoju istinu – sintagme su koje čujemo bezbroj puta i već su otrcane. Da, da, znam, moram biti svoja…
Kada to kaže osoba koja je već otišla na onaj svijet zbog raka pa se ipak vratila u zadnji čas (Anita Moorjani), ta nas informacija iz poštovanja prema tom rijetkom iskustvu i svrsi njenog povratka ipak fokusira.
Neki ljudi koji me poznaju ponekad misle da sam previše otvorena, da previše izlažem sebe, svoja iskustva i svoje istine. Nekima to može djelovati neozbiljno no meni je to postalo prirodno i priznajem, veliko olakšanje. Lakše je živjeti ako ne morate držati 435 obrana, zidova, granica i rešetki. Dovoljno posla imate ako držite 27 ili 43. Što manje pazite, skrivate ili lažete, tim više energije vam ostaje za nešto smisleno i korisno, da npr. osjećate sebe i pratite svoje impulse ili da osjećate druge ljude te imate istinski odnos, a ne lažnu predstavu.
Biti svoja podrazumijeva otkrivanje sebe. Sama riječ otkrivanje kaže da se ne trebamo stvarati, već otkriti što već postoji (kao kad čistite dragi kamen od vanjskih slojeva zemlje, kamenja i grubih materijala). Otkrivanje je uzbudljivo i zabavno, svašta lijepog pronađeš. Samo čišćenje kamenja i grubih slojeva stvara prašinu, nered, često pomisliš: “Što mi je ovo trebalo? Tako je lijepo bilo biti tupasto nesvjestan i u neznanju.”. Mada nas je ta zemlja štitila dok je trebalo, zaista ne želiš natrag u tu bivšu sebe, jer ona ustvari više ne postoji.
Depresija, glavobolje, neobjašnjivi bolovi svih vrsta… nekoliko godina prije razvoda sam se neprimjetno počela gasiti, kao da mi je život bio posrkan, samo prazna školjka s dobro izvježbanom maskom i ulogama. Stalno me nešto boljelo. Zaista. Lista bi bila duga: jake glavobolje, uši, leđa, ruke, noge, želudac, jajnici, ispod desnog rebrenog luka pa ispod lijevog rebrenog luka pa tako dalje … pretrage, doktori, nikad ništa, sve savršeno zdravo … a ja slomljena. Nisam mogla spavati, nisam se mogla naspavati, nisam se mogla probuditi … čim se spomenula rastava, istog dana mi je sve prestalo.
Makar sam se još tri mjeseca borila za svoj brak i samim tim bila uronjena u tu priču, moje je tijelo odmah osjetilo olakšanje da je sve to gotovo. Istina stvarno oslobađa. Čak sam svo to vrijeme spavala kao beba. Unatoč stresu, strahu i šoku, jer sve se dogodilo iznenada, istog dana mi je odnešena teška maska i odmah sam izgledala deset godina mlađe. Čudesno. Još uvijek tvrdim da razvod može biti jedan od najboljih beauty tretmana (uz zaljubljenost koja je na prvom mjestu). Kad si u zabludi, iluziji, lažu te drugi, lažeš sama sebe – nema tog tretmana koji će te proljepšati.
Bolje rečeno: Istina je najbolji beauty tretman. Gledam te polunatečene žene kako se muče s dijetama i raznim spravama, a to što ih smeta je ustajala energija koja ih guši, život ne teče, nema protoka. Iluzije su ljepljiva masa koja se uvukla u svaku poru i ne dozvoljava da život pulsira. Život je bistra voda planinskog potoka, a mi smo u razdoblju pred razvodom, tj. u iluzijama uljepljene u žabokrečini. Kad se to razbije, “voda” samo otplavi, ispere, odnese to smeće i samo zasijaš. Makar u tuzi i nevjerici, ali sijaš.
Jeste li dobro, niste li dobro, svejedno – slušajte svoje tijelo što vam govori. Prisiljava nas da počnemo otkrivati sebe i svoju istinu. Slabost ponekad može biti izgovor koji nam je trebao pred bližnjima, jer se nismo usudili ili nismo smjeli biti svoji bez takvog opravdanja. Imate li to opravdanje, iskoristite ga. U redu je. Niste li slabi, počnite otkrivati sebe prije nego vas tijelo prisili na to.
______________Sve navedeno u ovom članku je moje iskustvo i mišljenje. Pozivam čitatelje da sami donose svoje zaključke i odluke.
