Dok se pripremam za sljedeću školsku godinu, naišla sam na ovu svoju bilješku koju sam odavno željela pretočiti u video. No, video baš nije moj medij, pisani tekst mi je draži. Pa da ne odgađam, malo ćemo se zabaviti životnim prekretnicama.

Životne prekretnice preokreću život, možda bismo ih mogli nazvati životnim preusmjerenjima. “Odjednom” ništa više nije isto. Istina je da se vrlo rijetko događa taj “odjednom”, to su stvarno iznimke: nesreće, iznenadne smrti, prirodne kataklizme i slično, na koje i onako ne možemo utjecati unaprijed. To se ne može spriječiti, ali se uz pomoć može lakše kroz to proći.

“Odjednom” – U većini slučajeva u životu skoro sve ono što smatramo iznenadnim nije baš tako, samo što nismo pratili razvoj situacije, nismo gledali na vrijeme. Ne propadaju tvrtke preko noći, ne raspadaju se veze preko noći, ne postaje vam dijete anoreksično ili ovisnikom preko noći, niste omotali svoje tijelo s 25 kilograma viška preko noći… stvar je u tome da nismo educirani vidjeti na vrijeme, ne tražimo pomoć dok ne priznamo da je problem veći od nas, a to je najčešće tek onda kad nam je problem pretežak.

Zašto ne tražimo pomoć na vrijeme?

Koliko ste puta u životu čuli: Znat ćeš kad narasteš.

I sad si narasla i ne znaš i osjećaš se loše, jer ne znaš. Vjerojatno svi “narasli” znaju, upravo onako kako su mama i tata govorili, a samo ti ne znaš. Nešto s tobom nije u redu. Pa popravljaš, pokušavaš, ne ide. Pa onda to sve pogurneš nekud i guraš dalje, čekajući da se samo riješi ili da dođe netko tko zna i to odradi. Kad ti nisu dopuštali da imaš probleme, da rješavaš probleme, kad su te kažnjavali za sve osim savršenog rješenja i još x drugih varijanti kojima si stekla uvjerenje da s tobom nešto nije u redu, jer ne znaš, u stvari su te zakinuli za prilike da učiš, da pokušavaš, da stičeš samopouzdanje, da rješavaš na svoj način, da padaš pa se dižeš. To bi trebala biti uloga roditelja i škole, da budu uz tebe dok to učiš i da te pridrže sve dok ne stekneš uvjerenje da možeš, ali također da je u redu da ne znaš. Nema toga koji sve zna.

Nije problem ne znati, problem je kad na tome staneš.

PRIJE

Prvi stupac u bilješci na slici, stupac PRIJE, govori o toj fazi u kojoj ili ne činimo ništa ili se zavaravamo, ignoriramo. Čekamo da se samo riješi, da drugi riješe ili “ne vidimo”. U tome polako padamo u depresiju ili potiskujemo povrede i nemoć. Tijelo nas upozorava kroz nesanicu, napade panike, razne misteriozne boli koji liječnici ne mogu objasniti ili smo jednostavno tužni, bezvoljni, ne znamo. Ne znamo što hoćemo, ne znamo što nećemo. Sve je isprano i blijedo. Kao da smo stare.

Što bi tu trebalo činiti?

Ovo je razdoblje preventive. Ako vas još nije uhvatila nemoć, ako ste u svojoj snazi, onda vjerojatno ne čitate ovaj blog, već rješavate problem, poduzimate što je moguće. Ovo je vrijeme kad počinjete upravljati promjenom. Dobro je povremeno uz pomoć neutralne osobe provjeriti vidimo li sve dobro, što ustvari želimo, ima li ispod naših želja nevidljivih negativnih namjera, bojkotiramo li sami sebe? Ako se uključite u vlastiti život na ovom mjestu, velika je vjerojatnost da ćete spasiti brak, vezu, posao, prijateljstvo, odnos… ili ćete, ako tako odlučite, relativno lako i relativno ugodno prijeći u novi život.

Ako ste i dalje mamurni i ne vidite, ne čujete, ne želite znati, očekujete da se drugi mijenjaju i rješavaju probleme, vi zapravo ne preuzimate odgovornost za svoj život, vi u stvari ne živite, život vam se po inerciji događa.  Pijete tabletice, “pomogne” čaša, joint, šoping, fantastična putovanja, vikendi, fancy druženja, skupa kozmetika i iluzija da imate život.
To ne znači da ne činite ništa, možda se jako trudite, ali zbog straha od gubitka činite pogreške i pogoršavate stvari. Vjerojatno poričete, ne želite vidjeti kako stvari stoje, bježite od odluka. Ja sam se u ovoj fazi predugo zadržavala i u braku i u poslu. O toj emocionalnoj zasljepljenosti sam pisala u prethodnom članku.

Ako promjenom ne upravljamo, prije ili kasnije, suočit ćete se s drugim stupcem sa slike:

PREKRETNICA – ŠOK – UDARAC

To može biti prekid veze, raspad braka, gubitak imovine, bankrot tvrtke, bolest nastala zanemarivanjem i slično. Ovo je teško. Nije lako ni kad se do tud dođe upravljanjem promjenom slobodnom voljom, a kamo li ako je posljedica zanemarivanja stupca PRIJE.

Raspadaju se obrane pa boli. Aktivirane su dječje povrede odbacivanja, napuštanja, neuspjeha, srama. Kao da se sve odjednom prevrnulo na glavu. Ako smo fazu PRIJE prošli nesvjesno, onda smo sada iznenađeni i vjerojatno u poricanju. Kao da nam netko nožem para po utrobi, to je taj osjećaj. Na trenutak zaboravimo ili se zakačimo za neku lažnu nadu, a kad vidimo da se mjehurić rasprsnuo, opet zaboli. Kao da tomu nikad neće doći kraj. Ne možemo mi to. Mi bismo samo da se vrati staro sretno vrijeme. Ili da dođe Djed Mraz i sve riješi. Ima u Djedičinoj vreći svega: novi dečko, novi kredit ili fantastična poslovna suradnja koja će nas izvući iz rupe, skoro pa dobitak na lotu.

Pa tako cmoljimo dulje ili kraće i jednog dana shvatimo da nema natrag. Da on već ima novu curu i moramo priznati, izgleda zadovoljno. Da od prodaje tvrtke nema ništa, da fantastični projekt ne prolazi, da tvoj strah vibrira tako široko i glasno da svi pokušaji rekonstrukcije srušenog padaju u vodu. Možda se tu i tamo dogodi neko čudo, ali ako nisi bila svjesna za vrijeme faze PRIJE, u to vrijeme se toliko toga mimo tebe bilo dogodilo da je sve otišlo predaleko.

Što bi tu trebalo činiti?

Uz pomoć neutralne stručne osobe (npr. mene ) vidi iza čega si se skrivala pa izađi van, u život. Primi na sebe ono čega si se bojala i vidi kako je. Nauči što treba da bi živjela na drugi način. Nove okolnosti traže nova znanja, nove vještine. U redu je da ne znaš. To učimo u raznim programima, odabrat ćeš koji je najbolji za tebe.

Ako si očekivala da drugi rješavaju probleme, da rješenje dođe iz drugih izvora, vrijeme je da izađeš van iz te pozicije princeze. Čak je i Snjeguljica otišla u šumu učiti mudrost i boriti se za svoj život. Izađi iz oklopa straha (polako, nećeš biti sama, bit ćeš podržavana), preuzmi odgovornost za svoj život i čini što treba. Može se. I drugi su preživjeli.

Ako si se bojala ranjivosti, prigrli je. To je tvoj izvor snage, ma kako paradoksalno zvučalo. Boli te i to je u redu. Dopusti si sve osjećaje, dosta je bilo lažnjaka, oni su te doveli tu gdje si sada. Hajde dalje iskreno, osjećajući kako jest.

Ako si bila preponosna, vidi kud te dovelo. Prihvati gubitak, prihvati da nisi bolja ni posebnija, osjeti olakšanje odustajanja od savršenstva i posebnosti. Teško je biti na putu posebnosti, mučno, nema radosti, nagrada stalno izmiče. Lakše je biti sasvim obična. Znam da to sada ne želiš, ionako si ponižena pa ti treba neka fina kompenzacija, neki dokaz da nije baš sve otišlo k vragu, ali olakšanje običnosti je početna točka tvoga srca. Lekcija je prihvaćanje poniznosti pred životom, pred većim od nas. Ne poniženosti, već poniznosti. Arogancija nikad nikome nije donijela sreću.

STABILIZACIJA

Stabilizacija je vrijeme kad će ti pogled unatrag izgledati nevjerojatan. Nećeš moći vjerovati da prije nisi mogla vidjeti da ima života, da ima radosti, da ima novih poljubaca i hihotanja, da je seks s novim likom fe-no-me-na-lan, da stvaraš posao kojeg obožavaš, da si se riješila cijele njegove familije, kredita, pretjeranih troškova megalomanskih projekata, snobizma i tuđih “uvlačenja” koje nisi mogla gledati, laganja i lažnog glamura i mnogo čega još. Ta LAKOĆA koju sada živiš je potpuno nov osjećaj. To si sama stvorila, to je tvoje, to je žbuka koja spaja cigle tvoje nove “kuće”,  novog života. Nisi više ovisna o drugima. U odnose ulaziš, jer ti se hoće i jer ti je ljepše, a ne zato što ne možeš sama.

I dalje će povremeno biti klizanja u strah ili nemoć ili bol, ali je to potpuno neusporedivo s prethodne dvije faze. Može doći neki oblačić, ali je uglavnom ovdje sunčano. U fazi PRIJE je bila gusta neprohodna magla, u fazi PREKRETNICA su sijevali gromovi, oluje, poplave i potresi, a sada je vedro i miriše. Ta povremena nestabilnost je normalna, jer si zakoračila na novu stepenicu pa se još malo ljuljaš, nisi više na donjoj, a još nisi stala svom težinom na gornju. No, bi li se vratila natrag?

“Draga Nadja, razmišljala sam danas o nekim svojim iskustvima i događajima kroz koja sam prolazila/prolazim i htjela sam ti ovako izvan Skajpa reci jedno veliko HVALA na svoj podršci, vremenu, uvidima, strategijama, razumijevanju i pomoći koju si mi davala i daješ. Zahvalim se svaki puta nakon druženja preko skajpa, ali evo došlo mi je danas da ti kažem to i ovak’ ekstra.
Više puta sam pomislila da ne mogu zamisliti kako bi izgledalo zadnjih desetak mjeseci mojeg života bez tebe! Hvala ti puno na svemu.”

Na tom vas putu rado pratim. Možemo raditi samo individualno ili kombinirati individualno sa Školom osobnog razvoja za žene ili kraćim programom Povratak sebi.  Toplo preporučujem da se uključite ako možete, iz mjeseca u mjesec imate nova znanja, podršku, nove normalne žene oko sebe (normalne – znači da su  došle izgraditi svoju osobnu moć, ne glume lažnu snagu). Škola se odvija u Zagrebu.

Možemo raditi samo individualno, kako želite. Važno je da kroz sve to ne idete same. Stvarno nije potrebno. Pobrini se za sebe sada – pošalji mi poruku ili  me nazovi – kontakt